Globalno istraživanje među fizičkim licima islamskih banaka pokazalo je da velika većina želi da njihova banka nudi proizvode usklađene s ciljevima održivog razvoja UN-a – a većina je spremna platiti premiju.
Mnoge islamske banke dugo su naglašavale etičke aspekte finansiranja u skladu sa šerijatom. Na primjer, islamske finansije imaju snažan društveni element, pri čemu su muslimani dužni donirati 2,5% svog prihoda kao obavezan zekat za pomoć onima kojima je potrebna.
Trenutno postoji prilika da se islamski finansijski proizvodi šire povežu s podrškom UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG), čime se privlače etički nastrojeni klijenti svih vjera. Kao što je Charles Haresnape, izvršni direktor Gatehouse Bank, rekao za The Banker, “Postoji prirodna usklađenost između šerijatskih principa i etičkih i održivih bankarskih okvira.”
“Preoblikovanje načina na koji razmišljamo o islamskim finansijama potiče konvergenciju zajedničkih standarda koji bi mogli evoluirati kako bi se vidjelo održivo odgovorno ulaganje u područja zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG) u svim sektorima islamskih finansija. Vjerujem da ima smisla da se odgovorne i održive finansijske prakse, kao što je ESG, koriste kao alat za podsticanje angažmana,” rekla je Noripah Kamso, bivša predsjednica Banke Rakyat u intervjuu za The Banker.
Konkretno, što se tiče životne sredine, Hassan Usman, generalni i izvršni direktor Jaiz banke u Nigeriji, rekao je za The Banker: „Osnovni princip islamskih finansija je da se ne ulaže u aktivnosti za koje se smatra da su štetne za društvo, što je veoma veliki kišobran. Tako, na primjer, aktivnosti koje će uništiti neke elemente životne sredine i negativno narušiti ravnotežu ekosistema ne bi trebale biti finansirane od strane islamske finansijske institucije.”
Nedavno istraživanje među fizičkim licima četiri islamske banke, koje je naručilo Islamsko vijeće za finansije UK, pokazalo je da je 90% ispitanika reklo da je važno da njihova banka pruža proizvode koji su u skladu sa SDG-ovima. Sedam od 10 je reklo da će ih usklađivanje finansijskih proizvoda sa održivošću potaknuti da više koriste proizvode svoje banke.
Primjetno, 87% njih kažu da bi bili spremni platiti premiju za proizvode usklađene sa UN SDG-om, uz srednju premiju cijene od 4,4%.
Istraživanje je anketiralo 1963 klijenata CIMB grupe (Malezija), Gatehouse banke (Velika Britanija), Habib Bank Limited (Pakistan), Islamske banke Australije (Australija) i Jaiz banke (Nigerija).
Istraživanje je, također, testiralo poznavanje vrsta finansijskih proizvoda i usluga, što je ukazalo na određenu razliku između globalnog sjevera i juga. Na primjer, etičko finansiranje, neto nula, zeleno pozajmljivanje i održivo ulaganje bili su znatno poznatiji ispitanicima sa globalnog sjevera, dok je ulaganje u efekte bilo poznatije ispitanicima sa globalnog juga.
Postojala je i razlika kada je u pitanju dodatno plaćanje za proizvode usklađene sa SDG-om. 89% na globalnom jugu bilo je spremno platiti više u odnosu na 80 % na sjeveru. Jug je bio spreman platiti, u prosjeku, 5,0% više u poređenju sa samo 2,5% više na sjeveru.
Zanimljivo je da je 64% ispitanika koristilo društvene mreže kako bi saznalo o islamskim finansijama, što ih čini najpopularnijim izvorom informacija. Od ispitanika koji koriste društvene mreže, 83% je koristilo Facebook kako bi saznalo o islamskim finansijskim proizvodima. Ali, dok je Facebook bio najpopularnija platforma društvenih medija na globalnom jugu, LinkedIn je bio najpopularnija platforma društvenih medija na sjeveru.
Izvor: The Banker
