Islamsko bankarstvo potvrdilo otpornost na finansijske krize

Dr. Admir Mešković, projekt menadžer Bosna Bank International (BBI), u razgovoru za Business Magazine objašnjva u čemu se ogledaju i na čemu se temelje osnovne prednosti islamskog bankarstva koje garantiraju stabilnost poslovanja i u najturbulentnijim okolnostima, poput globalnih finansijskih kriza uzrokovanih pandemijom korona virusa i ruskom agresijom na Ukrajinu.

 

Globalne finansijske krize, koje se uz kratkotrajne predahe već petnaestak godina nižu jedna za drugom, nagnale su bankare na grozničavu potragu za alternativnim poslovnim rješenjima kojima će minimizirati svoju ranjivost na tržišne poremećaje koje sa sobom nose vanredne situacije poput nedavne pandemije korona virusa i aktuelnog ekonomskog rata između Rusije i Zapada. Kao jedan od najefikasnijih modela za amortiziranje kriznih udara pokazalo se islamsko bankarstvo, na primjenu čijih principa radi jačanja svoje poslovne otpornosti je zapadne bankare još tokom velike svjetske recesije započete 2008. godine pozvao čak i tadašnji papa Benedikt XVI.

U čemu se ogledaju i na čemu se temelje osnovne prednosti islamskog bankarstvo koje garantiraju stabilnost poslovanja i u najturbulentnijim okolnostima, za Business Magazine objašnjava dr. Admir Mešković, projekt menadžer Bosna Bank International (BBI), jedine bosanskohercegovačke banke koja posluje u skladu sa Šerijatom.

BM: Kakva su domaća i međunarodna iskustva iz pandemijske i krize uzrokovane agresijom na Ukrajinu u smislu otpornosti islamskog bankarstva na finansijske potrese te vrste?

MEŠKOVIĆ: Dosadašnja iskustva potvrdila su da su banke koje posluju u skladu sa islamskim finansijskim principima otpornije na krizne situacije u odnosu na konvencionalne banke.

To se pokazalo na primjeru velike finansijske krize iz 2008. godine, kada su islamske banke i općenito islamske finansije pokazale svoju stabilnost i manju osjetljivost na promjene nastale u svijetu. U godinama koje su uslijedile nakon 2008.godine, objavljen je veliki broj akademskih istraživanja koja su naučno potvrdila ovu tezu.

Nažalost, deceniju nakon završetka navedene krize nalazimo se u novoj, koja ima višestruke uzroke koji se međusobno prepliću i multipliciraju negativne efekte na ekonomiju.

Bitna razlika u odnosu na 2008. godinu jeste činjenica da danas islamske finansijske institucije imaju mnogo značajniju ulogu u globalnom finansijskom sistemu, sa aktivom od preko tri triliona američkih dolara.

Jedan od uzroka današnje nestabilnosti globalno jeste rat između Rusije i Ukrajine, ali se u praksi pokazalo da navedeni rat nema mnogo direktnih negativnih posljedica na poslovanje islamskih banaka. Zapravo ima, ali pozitivnih, zbog rasta cijena nafte (od čega zavisi dobar dio ekonomije na Bliskom istoku) te uspostavljanja korespondentskih odnosa sa bankama s kojima su evropske banke prekinule saradnju iz političkih razloga. Ova pojava jača poziciju (većinom islamskih) banaka sa Bliskog istoka na međunarodnom tržištu.

BM: Koje prednosti islamskog u odnosu na “klasično“ bankarstvo su posebno došle do izražaja?

MEŠKOVIĆ: Islamski bankarski proizvodi su bazirani na realnim sredstvima, što je faktor koji bi trebao poboljšati stabilnost u vrijeme krize na tržištu. Dužnički ugovori su općenito isključeni, što znači da se islamske banke suočavaju s ograničenjima u pogledu načina na koji pribavljaju likvidnost. Ipak, islamske banke podliježu istim tržišnim uvjetima kao i konvencionalne banke. Stoga, kako bi se suprotstavile ovim rizicima, islamske banke prirodno zadržavaju više likvidnosti, održavaju rezerve za izravnanje dobiti kroz vrijeme i tako štite štediše.

Islamske banke favorizuju snažan etički stav, pridajući veliku važnost dobrotvornim akcijama i povjerenju između stranaka. Uloga islamskih banaka kao poslovnih partnera u finansiranju poslovanja, u principu, treba da podstakne veću marljivost povjerioca i veći integritet zajmoprimaca.

Islamski princip da se profit ne bi trebao ostvarivati pozajmljivanjem novca podrazumijeva da su prakse podjele rizika ugrađene na obje strane bilansa banke. Deponenti islamskih banaka se tretiraju kao vlasnici investicionih računa ili povlašteni dioničari sa rezidualnim potraživanjem dobiti, ali bez eksplicitne zaštite kapitala – stoga dijele rizik ulaganja banke.

U islamskom bankarstvu novac je pokriven stvarnim materijalnim vrijednostima i uslugama. Islamsko bankarstvo je investicijski i proizvodno orjentirano, ne sadrži nepravednu kamatnu eksploataciju u bilo kakvom obliku, istinski je zainteresirano za uspjeh klijenata, jer samo pozitivni rezultati klijenta garantiraju profit banci.

Islamske banke su društveno odgovorne, tako da ne finansiraju proizvodnju i distribuciju alkohola, opojnih droga, pornografije, prostitucije, hazardnih igara, filmske industrije koja promovira nasilje i nemoral, itd.

Vrijedno je istaći da se razlike između konvencionalnih i islamskih banaka sve više smanjuju, jer konvencionalne banke, posebno nakon krize iz 2008., sve više usvajaju principe društveno odgovornog i etičkog bankarstva, na šta ih primoravaju nove zakonske uredbe koje imaju za cilj zaštititi potrošače – korisnike bankarskih usluga.

BM: U kojoj mjeri je u Bosni i Hercegovni zakonski definiran status islamskog bankarstva, koje je putem BBI u našoj zemlji prisutno već duže od dvije decenije?

MEŠKOVIĆ: U Bosni i Hercegovini  još uvijek nije usvojen  zakon o poslovanju banaka u skladu sa islamskim finansijskim principima. Sve proizvode i ugovore BBI banke odobrava Šerijatski odbor i kroz internu šerijatsku reviziju prati njihovu primjenu.

Osnovna razlika između konvencionalnog i islamskog bankarstva je u tome što je u islamskom bankarstvu novac pokriven stvarnim materijalnim vrijednostima i uslugama i ne sadrži kamatnu eksploataciju. To znači da se naše finansiranje klijenata direktno veže za predmet odnosno objekt trgovanja, čime se neminovno stvara dodatna vrijednost, a jedan dio te vrijednosti se dijeli sa bankom u vidu profitne marže.

Novac sam po sebi nema vrijednosti. Dakle, ključ je upravo u namjenskom finansiranju. Rast profitnih stopa ne znači nužno gubitak koji klijenta očekuje, ukoliko je namjenska sredstva uložio adekvatno i za sebe stvorio vrijednost koja je veća od vrijednosti finansiranja.

U današnjem vremenu kada svjedočimo inflaciji i rastu troškova finansiranja, jednako tako svjedočimo i rastu vrijednosti i samih nekretnina. Rast stope finansiranja na stambenim kreditima je nemjerljivo manji od rasta tržišne vrijednosti nekretnina koje su kupljene tim istim novcem. Tu se vidi osnovna razlika i pristup odgovornom poslovanju koji zagovaramo i koji praktikujemo. Sa druge strane, korisnici, odnosno klijenti, koji su koristili nenamjenska finansiranja kako bi prividno i kratkotrajno ‘bolje’ živjeli, imaju problem sa otplaćivanjem glavnice, a ne samo sa troškovima banaka.

Dakle, uprkos nepostojanju odgovarajuće regulative, BBI banka ima mogućnosti da posluje u skladu sa principima islamskog bankarstva, doduše uz dodatne napore. Naravno, ona zbog Zakona o bankama ne može koristiti većinu proizvoda i često nije u stanju da koristi najviše standarde islamskog bankarstva. Uprkos tome, s obzirom da principi islamskog prava za svaku situaciju nude odgovarajuće rješenje, Banka uspijeva da posluje u skladu sa tim principima, a da pri tome zadovolji i zakonske okvire koji uređuju bankarsko poslovanje u Bosni i Hercegovini.

Tamo gdje to pitanje nije zakonom adekvatno regulisano, islamske banke su u neravnopravnom položaju. Raduje nas činjenica, da su mnoge evropske zemlje dopunile svoju zakonsku regulativu i na taj način omogućile rad islamskim bankama.

BM: Širom svijeta već godinama su aktuelne i islamske obveznice – koji je princip njihovog funkcioniranja i po čemu se one prvenstveno razlikuju od uobičajenih? Kako stoje stvari sa plasmanom tih obveznica u BiH?

MEŠKOVIĆ: Islamske finansije su industrija čija se trenutna vrijednost procijenjuje na 3,3 triliona dolara te se predviđa da će do 2025. godine dostići nivo od oko pet triliona dolara. Ovo planirano povećanje u velikoj mjeri zavisi od instrumenta tržišta kapitala koji se zove sukuk.

Sukuk izdaju vlade i privatne kompanije za prikupljanje kapitala za različite investicione projekte. U zamjenu za ta ulaganja, učesnici ili vlasnici sukuka dobijaju dobit prema dogovorenim uslovima. Ta dobit zavisi od prihoda ostvarenog određenim ekonomskim aktivnostima i korištenjem imovine koja je u podlozi sukuka. Sukuk je islamski oblik obveznice, dakle to je vrijednosni papir koji je strukturiran u skladu sa principima islamskih finansija, tako da obezbijedi vlasniku određeni prihod, koji nije zagarantovan, nego ovisi o realnim ekonomskim aktivnostima.

Prema Organizaciji za računovodstvo i reviziju islamskih finansijskih institucija (AAOIFI) sukuk je islamska obveznica koja se uglavnom emituje kako bi se prikupila sredstva za dugoročne investicije. Sukuk je baziran na imovini, odnosno skupu raznolike imovine. Imovina može biti materijalna, nematerijalna ili eventualno u obliku usluga. Rizik povrata se prenosi na vlasnika sukuka te povrat obično nije fiksan. Kapital iznosa sukuka je zagarantovan u odnosu na imovinu koja mu služi kao podloga. Sukuk se izdaje na različite rokove dospijeća po različitim nominalnim vrijednostima.

Sukuk se emituje ovisno o prirodi ugovora. Nekima se može trgovati na sekundarnom tržištu kapitala (idžara sukuk), dok neki, poput istisna i murabeha sukuka, imaju ograničenja trgovine na sekundarnom tržištu jer su bazirani na dugu.

Uglavnom postoje najmanje dvije strane uključene u jednostavnu strukuru sukuka. Jedan je emitent, koji prikuplja sredstva, a drugi je investitor, koji se naziva i vlasnik sukuka. Islamski sukuk je uspio zauzeti dobar dio tržišta kapitala zbog svoje otpornosti na tržišne šokove. Važnost islamskog sukuka postala je naglašena nakon finansijske krize 2008. godine. To je bila jedna od najvećih ekonomskih kriza izazvana kolapsom tržišta drugorazrednih hipoteka u koje su ulagale velike komercijalne i investicione banke, kao i kompanije za upravljanje imovinom.

Sukuk se može emitovati za prikupljanje većeg iznosa sredstava za infrastrukturne projekte kao što su autoputevi, mostovi i slično, pri čemu dobit vlasnika sukuka ovisi o prikupljenim putarinama, zatim real estate projekti, pri čemu dobit vlasnika sukuka ovisi o prikupljenim kirijama… Sukuk se može dobro kombinirati u kontekstu javno-privatnog partnerstva.

Postoji nekoliko razlika između sukuka i obveznice, ali najvažnije je da prihod od sukuka proizlazi iz prihoda na osnovu korištenja imovine koja služi kao podloga sukuka, kao što je u gore navedenom slučaju prihod od iznajmljivanja objekata.

Vlasnik sukuka nema pravo raspolaganja tom imovinom, ali može prodati sukuk. U slučaju prodaje sukuka, investitor će dobiti pravo na prihod. S druge strane, konvencionalne obveznice ili obveznice zasnovane na kamatama nisu pokrivene imovinom u smislu da je povrat vezan za konkretnu imovinu ili ekonomsku aktivnost.

Naravno, kod sukuka postoji zahtjev da sama ekonomska aktivnost koja se obavlja korištenjem novca prikupljenog njegovom emisijom mora biti u skladu sa principima islamskih finansija. Nasuprot tome, ne postoji takvo pravilo u slučaju konvencionalnih obveznica, uz napomenu da postoje i u posljednje vrijeme postaju sve popularnije obveznice koje se vežu za ESG (Environmental,Social, Governance – okoliš, društvo, upravljanje) kriterije.

Kod konvencionalnih obveznica stopa je najčešće fiksna, vlasnici dobijaju periodično fiksni prinos, a glavnica je zagarantovana. To znači da vlasnik obveznice nije podložan nikakvom kreditnom riziku koji je povezan sa obveznicom. Islamske obveznice su se suočile s problemima jer povrat nije fiksan, pa su strukturirani i sukuk instrumenti sa fiksnim prihodima (najčešće na bazi idžare).

Izdavač sukuka standardno ne može osigurati glavnicu. Međutim, ova opcija je dostupna i u skladu je sa Šerijatom ako treća strana daje takvu vrstu garancije. Dozvoljena je samo garancija glavnice. Ovo je suprotan scenario nego u slučaju konvencionalnih obveznica, gdje odnos zajmoprimca i zajmodavca omogućava izdavaocu obveznice da osigura i kamatu i povrat investicije.

Uvođenje ove vrste obveznica u Bosni i Hercegovini omogućilo bi prikupljanje kapitala za nove investicije na jedan novi način, što podrazumijeva i velike infrastrukturne projekte. Poznato je da za emisije sukuka interes zna biti i nekoliko puta veći od stvarnih potreba emitenta sukuka. Tržište je gladno za ovim finansijskim instrumentom, jer velike islamske banke širom svijeta imaju viškove sredstava te bi sigurno postojao interes ukoliko bi se sukuk pojavio u Bosni i Hercegovini.

BM: Koji još finansijski proizvodi islamskog bankarstva su nedostupni klijentima u BiH i šta su osnovni preduslovi za njihovo uvođenje?

MEŠKOVIĆ: BBI banka u svom poslovanju nudi sve vrste proizvoda i usluga kao i konvencionalne banke, s tim da su naši proizvodi interno kroz ugovore, koje odobrava Šerijatski odbor banke, usklađeni sa islamskim principima.

Inače, islamske banke se razlikuju od konvencionalnih banaka po svom poslovnom modelu koji podrazumijeva trgovinu, iznajmljivanje i partnerstvo, dok konvencionalne banke prihvataju depozite na bazi zajma i odobravaju kredite na bazi zajma, pri čemu zarađuju na razlici između aktivne i pasivne kamate.

Modeli finansiranja koje koriste islamske banke u svome poslovanju mogu biti bazirani na kupoprodaji (murabeha, selem i istisna), najmu (idžara), partnerstvu (mušareka i mudareba), zajmu bez kamate (kard hasan) itd. U praksi islamskih banaka se u okviru jednog proizvoda vrlo često nalazi kombinacija više različitih modela finansiranja. Naprimjer, kombinacija opadajuće mušareke i idžare se koristi kod finansiranja kupovine stanova, selem i istisna se skoro uvijek koriste u kombinacijama sa drugim istim takvim ili različitim ugovorima.

U islamskoj jurisprudenciji, mušareka znači ‘zajedničko preduzeće formirano za obavljanje nekog posla u kojem svi partneri dijele dobit u skladu sa dogovorenim omjerima, gdje se gubitak dijeli u skladu sa udjelima u kapitalu’. Mušareka je idealna alternativa finansiranju baziranom na kamati, sa dalekosežnim pozitivnim efektima, kako na proizvodnju, tako i na distribuciju bogatstva u ekonomiji. U slučaju mušareka ugovora između banke i klijenta, banka može zahtijevati različite vrste kolaterala kako bi zaštitila kapital koji je investirala. Može se koristiti i takaful (islamsko osiguranje). Ipak, banka kolateral može koristiti samo u slučaju da je gubitak u poduhvatu nastao namjernom krivicom klijenta.

BM: Kakva je situacija sa islamskim dionicama, kojima se u BiH trguje putem Sarajevske berze (SASE) – da li je Islamski indeks u potpunosti tržišno zaživio i koliko na tom polju hendikep eventualno predstavlja nedostatak odgovarajuće zakonske regulative?

MEŠKOVIĆ: Mnoge svjetske berze imaju islamske indekse, a SASE je u saradnji sa BBI bankom prva u regiji koja je 2016. godine uvela islamski indeks.

Važno je istaći da u ovoj oblasti nema regulatornih ograničenja kao u slučaju bankarstva i osiguranja, te je indeks kao takav u potpunosti zaživio i nema ‘nedostatke’ sa islamskog aspekta niti bilo kakav ‘hendikep’.

Dakle, kao odgovor na rastuću potražnju za investicijskim proizvodima koji su u skladu sa principima islamske ekonomije, BBI banka u saradnji sa Sarajevskom berzom kreirala je posebnu listu kompanija sa SASE koja se redovno ažurira. Informacije sa ove liste važne su ne samo investitorima nego i klijentima ili kupcima proizvoda takvih kompanija. Na listi se trenutno nalaze 83 kompanije iz BiH koje su zadovoljile kriterije usklađenosti sa islamskim principima.

Cilj je privlačenje stranih investitora koji posluju u skladu s islamskim principima, a na ovaj način im je olakšan pristup za investiranje u BiH. Halal industrija u svijetu je u velikom porastu iz godine u godinu. Na uspostavljanju Islamskog indeksa radili su domaći i strani stručnjaci iz ove oblasti, eksperti koji su učestvovali u kreiranju na London Stock Exchange i New York Stock ExchangeBBI za svoju listu kompanija koja služi kao podloga za SASX-BBI Islamic index koristi istu metodologiju koja se koristi na Londonskoj berzi, a sve izmjene na listi potvrđuje Šerijatski odbor BBI.

Da bi se kompanija našla na listi prihvatljivih za investiranje, mora zadovoljiti određene poslovne i finansijske kriterije. Ti kriteriji temelje se na islamskim principima, što podrazumijeva da se tu ne mogu pronaći kompanije čija je osnovna djelatnost neprihvatljiva sa aspekta tih principa. Može se desiti da kompanija ima određeni iznos neprihvatljivog prihoda, do pet procenata, ali u tom slučaju investitori su dužni pristupiti procesu pročišćavanja imetka ili zarade od tih dionica.

Finansijski kriteriji također se temelje na zahtjevima islamskih finansija, a podrazumijevaju ograničenje kamatonosne aktive i finansiranja na bazi kamate, visoko likvidne aktive te prihoda od zabranjenih djelatnosti. U krizama, islamski indeksi, kao i dionice kompanija koje zadovoljavaju ove kriterije, redovno ostvaruju manji pad vrijednosti. S druge strane, dionice kompanija koje ulaze u špekulativne poslove ili im je sastav bilansa stanja takav da je neprihvatljiv sa aspekta islamskih finansija, redovno ostvaruju oštriji pad vrijednosti u krizama. To je jedan od pokazatelja stabilnosti islamskog načina poslovanja i u realnom sektoru.

(Business Magazine)

Svjetski samit vlada ispituje ulogu javnog i privatnog sektora u rješavanju problema rasipanja hrane

Svjetski samit vlada ispituje ulogu javnog i privatnog sektora u rješavanju problema rasipanja hrane

Izvještaj se fokusira na zemlje Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC), budući da su one  posebno osjetljive na pitanje gubitka i rasipanja hrane, između ostalog, zbog svoje tople i suhe klime i velikog oslanjanja na uvoz hrane.

The Banker: Velika potražnja za islamskim finansijskim proizvodima koji podržavaju ciljeve održivosti

The Banker: Velika potražnja za islamskim finansijskim proizvodima koji podržavaju ciljeve održivosti

Globalno istraživanje među fizičkim licima islamskih banaka pokazalo je da velika većina želi da njihova banka nudi proizvode usklađene s ciljevima održivog razvoja UN-a – a većina je spremna platiti premiju.

Indonezija rastući obrazovni centar islamske ekonomije

Indonezija rastući obrazovni centar islamske ekonomije

Dvostruki bankarski sistem u Indoneziji omogućava rad konvencionalnim i islamskim bankama. Operacionalizacija oba modela bankarstva omogućena je indonezijskim zakonom o islamskom bankarstvu br. 21 iz 2008. godine.

Industrija islamskih finansija kao strateško opredjeljenje Omana

Industrija islamskih finansija kao strateško opredjeljenje Omana

Islamsko bankarstvo je formalno uvedeno u Omanu kraljevskim dekretom 2012. godine, kojim je izmijenjen Zakon o bankama dodavanjem novog poglavlja posvećenog islamskom bankarstvu. Nakon toga, Centralna banka Omana (CBO) je izdala Cirkular IB 1/2012, proglašavajući regulatorni okvir islamskog bankarstva, kao regulatornu smjernicu koja postavlja zahtjeve i uslove za poduzimanje aktivnosti komercijalnog i investicionog bankarstva u skladu sa Šerijatom.

BBI banka oslobodila naknada donacije za Tursku i Siriju

BBI banka oslobodila naknada donacije za Tursku i Siriju

BBI banka donijela je odluku o oslobađanju od plaćanja BBI naknada za konverziju sredstava i za uplate za fizička i pravna lica koje se vrše u inostranstvo sa svrhom plaćanja „pomoć Turskoj i Siriji“.

BBI banka donirala 50.000 KM za pomoć pogođenim u zemljotresima u Turskoj i Siriji

BBI banka donirala 50.000 KM za pomoć pogođenim u zemljotresima u Turskoj i Siriji

BBI banka donirala je 50.000 KM za pomoć pogođenim u zemljotresima u Turskoj i Siriji. Sredstva su uplaćana putem Islamske zajednice u BiH koja je pokrenula akciju pod nazivom “Od Bošnjaka s ljubavlju”.