Među globalnim investitorima raste svijest o sinergiji između ESG (ekološkog, društvenog i upravljačkog) ulaganja i islamskih finansija, što doprinosi rastućem interesovanju za ulaganja u skladu sa šerijatom, jer investitori traže veću diversifikaciju portfolija i alternativu tradicionalnijim ESG investicijama.
Islamske finansije i ESG ulaganje su komplementarni pristupi ulaganju koji dijele značajnu zajedničku osnovu – čuvari su društva i okoliša. I jedan i drugi nude proizvode koji su podjednako privlačni muslimanskim i nemuslimanskim investitorima i imaju snažne zajedničke prakse i politike.
Temeljna učenja šerijata u finansijama mogu se sažeti u tri osnovna načela:
- Zabrana kamate – Zabrana pozajmljivanja na osnovu kamata ili pozajmljivanja u finansijskoj transakciji znači da se kapital ne može pozajmiti ili davati na kamatu.
- Vrste ugovora – Šerijat daje smjernice o prihvatljivim i dozvoljenim oblicima sklapanja ugovornih sporazuma. Na primjer, smatra se da određeni konvencionalni finansijski ugovori kao što su terminski ugovori i fjučersi nisu u skladu sa smjernicama šerijata. Slično, ugovori o nominalnim iznosima, koji tretiraju valute kao klase imovine, kupoprodaja rizika i opcija, smatraju se neusaglašenim sa šerijatom. Ugovori se zasnivaju na principima podjele rizika, izbjegavanja pretjerane neizvjesnosti i transakcija zasnovanih na stvarnoj imovini .
- Ograničenja aktivnosti koje nisu u javnom interesu - Ove smjernice su postavljene radi očuvanja života i poštivanja čovječanstva. U skladu s tim, islamske finansijske institucije ne posluju niti obavljaju transakcije u područjima koja se ukrštaju sa ograničenim aktivnostima. Ograničene aktivnosti uključuju učešće u klađenju i kockanju te ograničenja u vezi sa alkoholom, drogom, oružjem i industrijama ili aktivnostima koje imaju negativan utjecaj na društvo.
U skladu s ovom praksom, društvene vrijednosti su u fokusu islamskih finansija, baš kao i kod ESG ulaganja. Osim toga, šerijatska ograničenja na aktivnosti ili industrije koje nisu u javnom interesu su u skladu s negativnim pogledom koji čini dio ESG pristupa.
Osim ovih evidentnih sličnosti između ESG ulaganja i islamskih finansija u vidu fokusiranja na drštvo, postoji i konvergencija u ekološkim ciljevima. Na primjer, zeleni Sukuks, finansijski instrument u skladu sa Šerijatom, sličan obveznici, dizajniran je za finansiranje održivih, klimatsko otpornih i ekološki prihvatljivih projekata, generirajući povrate u skladu sa šerijatskim principima. Što se tiče upravljanja, islamske institucije automatski podliježu dodatnoj mjeri nadzora u poređenju sa svojim konvencionalnim kolegama jer su regulirane od strane šerijatskih odbora koji su odgovorni za davanje smjernica i mišljenja o tome da li je proizvod ili usluga u skladu sa šerijatskim principima.
Uz rastući konsenzus da se ciljevi generiranja prinosa i davanja prioriteta globalnom socijalnom blagostanju međusobno ne isključuju, investitori istražuju islamske finansije kako bi nadopunili svoja ESG ulaganja za poboljšane ukupne povrate prilagođene riziku i veću diversifikaciju portfolija uz izgradnju održivijih ekonomija.
Izvor: BNY MELLON
