Indonezija rastući obrazovni centar islamske ekonomije

Indonezija rastući obrazovni centar islamske ekonomije

Dvostruki bankarski sistem u Indoneziji omogućava rad konvencionalnim i islamskim bankama. Operacionalizacija oba modela bankarstva omogućena je indonezijskim zakonom o islamskom bankarstvu br. 21 iz 2008. godine.

Osim toga, budući da se radi o najmnogoljudnijoj zemlji sa muslimanskom većinom, zakon također nalaže islamskim bankama da obavljaju društvenu funkciju omogućavanjem prikupljanja milostinje/sadake i distribucijom kroz islamske dobrotvorne institucije. Postoje tri kategorije bankarskih entiteta sa islamskim predznakom koji posluju u Indoneziji: islamske komercijalne banke, banke s operativnim organizacionim dijelovima u domenu islamskih finansija „islamic window“ i islamske ruralne banke. Islamske ruralne banke su banke koje posluju u određenim regijama i nude samo limitiranu  vrstu proizvoda u poređenju sa islamskim komercijalnim i bankama koje imaju „islamic window“. Obično je veličina islamskih ruralnih banaka znatno manja od islamskih komercijalnih banaka. Sve ove banke moraju biti u skladu sa propisima islamskog bankarstva.

Prva islamska banka u Indoneziji, Bank Muamalat, osnovana je 1992. godine, a Centralnoj banci (Bank Indonesia)  je bilo dozvoljeno da koristi islamske instrumente kao dio svoje monetarne politike modifikacijom regulatornog ambijenta 1999. godine.

Više od 80% finansiranja u bankama koje nude isključivo islamske proizvode/usluge u zemlji zasniva se na tri vrste ugovora – Murabaha (54%), Musharakah (partnerska struktura sa podjelom dobiti/gubitaka) (18%) i Mudharaba (10%), pridržavajući se više klasičnog islamskog modela ekonomije nego mnoge druge zemlje u globalnoj industriji islamskih finansija. Indonezija je zauzela mnogo strožiji pristup poštivanju Šerijata u poređenju sa susjednom Malezijom. Ovo ne samo da smanjuje broj dostupnih proizvoda, već i ograničava dubinu i likvidnost tržišta. Dok u Maleziji Šerijatsko savjetodavno vijeće Malezije, najviši šerijatski autoritet u zemlji u islamskim finansijama, potpada pod nadležnost centralne banke, Šerijatski komitet Indonezije je nezavisno tijelo. U Maleziji je odlučivanje o tome da li su proizvod/usluga usklađeni sa Šerijatom pojednostavljena, u Indoneziji, za sve nove proizvode/usluge, u procesu odobrenja moraju biti uključeni Šerijatski komitet Indonezije, Islamski komitet za bankarstvo i Šerijatski odbor banke. Proizvodi koji se nude u Maleziji, kao što su Bay al Dayn (trgovanje dugom), Bay al Innah (ugovor o prodaji i povratu), Tawarruq i Bay al Wafa ne smatraju se usklađenima sa Šerijatom u Indoneziji.

Islamsko tržište kapitala ima najveće tržišno učešće u indonezijskoj industriji islamskih finansija. Broj šerijatskih investitora je stalno rastao do 114.000 investitora 2022. godine, dok je vrijednost transakcija dionica šerijatskih investitora porasla za 24% iste godine.

Indonezija ima najviše institucija i organizacija koje pružaju obrazovanje o islamskim finansijama na svijetu. Komite Nasional Economi dan Keuangan Syariah (KNEKS) Vlade Indonezije udružio se sa Školom za biznis i menadžment kako bi pokrenuo Centar za islamsku ekonomiju i finansije u maju 2020. kao dio strategije za razvoj ljudskog kapitala potrebnog za islamske finansije u zemlji. Centar je podijeljen u dvije sekcije: islamske finansijske studije za razvoj ljudskog kapitala i islamske poslovne studije za rast industrije halal proizvoda i usluga.

Rast islamskog bankarstva u Indoneziji obećava. Tokom pandemije 2020. godine islamske banke su i dalje zadržale svoj rast i robusnost kroz period krize. Vladine politike o ekonomskoj digitalizaciji imale su značajan uticaj na oživljavanje privrede. Indonezijska populacija su većinom mladi ljudi koji su pozitivno reagovali na takve politike. Digitalizacija islamskih finansija u Indoneziji se ne odnosi samo na domen platnog sistema, već uključuje i otvaranje računa u islamskom finansijskom sektoru i na šerijatski sistem transakcija vrijednosnih papira. Islamske banke se bore da održavaju svoj identitet balansiranjem društvene funkcije i komuniciranjem njene vrijednosti korisnicima. Reputacijski rizici ostaju vitalno pitanje u islamskim bankama. Muslimanska zajednica je raznolika, mnogi različito tumače islamski zakon prema školama ili učenjima. Šerijatsko upravljanje može ponuditi sistematska rješenja za poštivanje Šerijata koji će premostiti različita mišljenja među šerijatskim učenjacima i dodatno izgraditi povjerenje javnosti u vrijednost i dopuštenost (halal) u ovom domenu finansija.

Related Articles