Islamsko bankarstvo je formalno uvedeno u Omanu kraljevskim dekretom 2012. godine, kojim je izmijenjen Zakon o bankama dodavanjem novog poglavlja posvećenog islamskom bankarstvu. Nakon toga, Centralna banka Omana (CBO) je izdala Cirkular IB 1/2012, proglašavajući regulatorni okvir islamskog bankarstva, kao regulatornu smjernicu koja postavlja zahtjeve i uslove za poduzimanje aktivnosti komercijalnog i investicionog bankarstva u skladu sa Šerijatom.
Dodatno, CBO specificira kriterije, zahtjeve i rizike za svaku vrstu islamskog finansijskog proizvoda (npr. idžare, murabahe i mudarabe). S tim u vezi, izričito je zabranjen tawarruq (tj. robnu murabahu), koji je, iako ga većina islamskih učenjaka ne podržava, dozvoljen u Maleziji i nekoliko zaljevskih zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju. Stoga je stav Omana u pogledu tawarruqa mnogo strožiji od stava drugih zemalja GCC-a.
Što se tiče industrije takafula u Omanu, Zakon o Takaful osiguranju pruža snažan i sveobuhvatan okvir koji pokriva sve aspekte takaful sektora osiguranja i reguliše sve aspekte aktivnosti (npr. zahtjeve za nadzor i izvještavanje, standarde proizvoda i nivoe likvidnosti). Takaful zakon o osiguranju zahtijeva da takaful kompanije budu javno kotirani na MSX (Muscat Stock Exchange) i da imaju minimalni kapital od najmanje 10 miliona omanskih rijala. Nadalje, Zakon o tekaful osiguranju zahtijeva od tekaful društava formiranje interne specijalizirane šerijatske komisije za reviziju usklađenosti tekaful društva sa Šerijatom. Ostale odredbe Zakona regulišu održavanje nivoa solventnosti, osnivanje i upravljanje fondovima, kao i prenos tekaful poslova sa jednog preduzeća na drugo.
Investicioni fondovi usklađeni sa Šerijatom ostaju ograničeni u broju u komparaciji sa konvencionalnim investicionim fondovima. Primjeri investicionih fondova usklađenih sa Šerijatom u Omanu uključuju Al Kawthar fond (koji je osnovala Tanmia, državna investiciona kompanija) i Al Hilal Mena fond (koja je osnovala Ahli banka).
Segment islamskog bankarstva se brzo proširio od svog uvođenja 2012. godine, bilježeći rast od 9% između januara i septembra 2019. godine, kada je aktiva iznosila 12,5 milijardi dolara. U Omanu postoje dvije islamske banke čije su sve usluge bazirane na islamskim modelima – Bank Nizwa i Alizz Islamic Bank. Osim toga, postoji šest „islamskih prozora“ koji su u vlasništvu konvencionalnih banaka. Većina ih posluje kao potpuno operativno odvojene jedinice sa sopstvenim bilansima odnosno finansijskim pokazateljima. Ipak, i dalje su u mogućnosti da imaju koristi od postojeće infrastrukture konvencionalne banke, kao što su uspostavljeni sistemi i administrativna podrška.
Svaka islamska banka i banka koja ima „islamic window“ ima svoj Šerijatski odbor, koji se sastoji od učenjaka koje je odobrio CBO. Segment je također nadgledan od strane Visokog šerijatskog nadzornog tijela CBO-a, koji je na snazi od 2014. godine. Ovaj model je učinio proces odobravanja islamskih proizvoda lakšim i bržim, omogućavajući industriji da se brzo razvija u posljednjih nekoliko godina. Ipak, i dalje se ulažu napori da se dodatno proširi islamsko bankarstvo. Bankari su pozvali na kratkoročne instrumente likvidnosti za islamske banke, koji bi ponudili više opcija kada imaju višak gotovine.
Aktiva islamskih banka u Omanu zabilježila je snažan prosječni godišnji rast od 30 % između 2013. i 2021. godine, u poređenju sa oko 5 % prosječnog godišnjeg rasta aktive konvencionalnih banaka. Prema izvještavanju Moody's, rast u islamskom segmentu sada je vođen, ne samo infuzijama kapitala od strane dioničara kao što je prvobitno bio slučaj, već i prilivom depozita klijenata.
